Arcangelo Corelli: Sarabande, Gigue i Badinerie
Antonio Vivaldi: Koncert za dvije violine, gudače i continuo u a-molu, op. 3,
br. 8, RV 522
Arcangelo Corelli: Concerto grosso ug-molu, op. 6, br. 8, Božićni
***
F.O. Manfredini: Concerto grosso per il santissino natale Op.3 br.12
François Couperin: Pieces en concert, za violončelo i gudače
Giovanni Battista Pergolesi/Carlo Ricciotti: Concertino br. 2 u G-duru
Svečano predbožićno ozračje ispunit će dvoranu Hrvatskog glazbenog zavoda na drugom ovosezonskom koncertu Zagrebačkih solista, uz zvuke remek-djela baroknih majstora Corellija, Vivaldija, Couperina, Pergolesija i Manfredinija.
Osim prigodnog programa, osobitost ovog koncerta su tri solista, redom članovi ansambla Zagrebačkih solista i vrsni glazbenici, koncertni majstor Sreten Krstić, violinist Krunoslav Marić i violončelist Smiljan Mrčela. Rođen 1953. godine u Beogradu, Sreten Krstić od 1980. djeluje u Münchenskoj filharmoniji, gdje samo dvije godine kasnije postaje koncertni majstor. Dobitnik brojnih nagrada, koncertirao je diljem Europe, u Japanu, Južnoj Americi, Sjedinjenim Američkim Državama i u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, a ostvario je i nekoliko nosača zvuka. Aktivan na području komorne glazbe, utemeljio je Gasteig-Trio München i Filharmonijski gudački sekstet, a solistički je nastupio pod vodstvom uglednih dirigenata, kao što su Sergiu Celibidache, Zubin Mehta, James Levine, Dmitrij Kitajenko i drugi.
Koncertni majstor Zagrebačkih solista, Sreten Krstić udružit će snage s violinistom Krunoslavom Marićem, također višegodišnjim članom ansambla, u izvedbi moćnoga Koncerta za dvije violine, gudače i continuo u a-molu, RV 522 iz epohalne zbirke koncerata L’estro armonico vladara baroknog koncerta Antonija Vivaldija (1678.-1741.), tiskane u Amsterdamu, 1711. Krunoslav Marić aktivno se bavi komornom glazbom još od studija u razredu prof. Maje Dešpalj-Begović na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, nakon čega se usavršavao kod slavnog violinista i pedagoga Ilye Gruberta u Italiji. Bilježi brojne uspješne nastupe u Hrvatskoj i diljem Europe te surađuje sa skladateljima filmske i scenske glazbe.
Treći član ansambla koji će izvesti solističku dionicu u peterostavačnoj suiti Pieces en concert (Koncertne skladbe), za violončelo i gudače proslavljenog predstavnika francuskog baroka Françoisa Couperina (1668.-1733.) bit će violončelist Smiljan Mrčela, dobitnik niza prvih nagrada na državnim i međunarodnim natjecanjima, koji je solistički nastupio uz neke od najznačajnijih hrvatskih orkestara, a kao solist i komorni glazbenik koncertirao je u brojnim europskim državama i Japanu. Djeluje kao solo violončelist Zagrebačke filharmonije te član Zagrebačkih solista i Hrvatskog gudačkog kvarteta.
Predblagdansku koncertnu večer otvorit će Sarabande, Gigue i Badinerie, tri stavka talijanskog baroknog majstora Arcangela Corellija (1653.-1713.), koji za Zagrebačke soliste imaju osobitu vrijednost. Oni su se, naime, našli na programu svečanog koncerta u povodu 10. obljetnice djelovanja ansambla, 1964., u vrijeme kada je Antonio Janigro bio na njegovom čelu i od tada su česti dio programa Zagrebačkih solista koji su ih u nekoliko navrata i snimili. Još će jedno glasovito Corellijevo ostvarenje uveličati blagdansko ozračje drugog ovosezonskog koncerta ansambla, njegov najizvođeniji Concerto grosso u g-molu, op. 6, br. 8, ”Božićni“. U završetak koncertne večeri uvest će nas Concertino br. 2 u G-duru, oko čijeg su se autora dugo vodile diskusije i provodila istraživanja; prvotno se pripisivao Giovanniju Battisti Pergolesiju (1710.-1736.), potom violinistu i skladatelju Carlu Ricciottiju (1675.-1756.), da bi naposljetku nizozemski muzikolog Albert Dunning otkrio kako je djelo skladao Unico Wilhelm van Wassenaer (1692.-1766.), nizozemski plemić i skladatelj.
Git prestis estruntibus as dolore dolorer uptaepu ditaquia veliquaectur aris sim vel iducius assimus apitat a volorem.
Pogledajte