Martina Filjak
Pijanistica Martina Filjak svojom istovremeno strastvenom i lirskom svirkom te tehničkom perfekcijom redovito oduševljava međunarodnu javnost i kritiku kao ‘umjetnica galvanizirajuće snage’ s ‘magnetskom scenskom prisutnosti’.
Pažnju šire međunarodne javnosti privukla je 2009., kada je osvojila 1. Nagradu i niz posebnih priznanja na renomiranom međunarodnom natjecanju u Clevelandu, te ubrzo potom debitirala u dvoranama Konzerthaus u Berlinu, Musikverein u Beču kao i dvorani Zankel u Carnegie Hallu (‘Živopisna i privlačna scenska prisutnost …. snalažljivost tehnike i prirodnost muzikalnosti …Pijanistica vrijedna pozornosti’, The New York Times). Neposredno prije Clevelanda bila je dobitnica prvih nagrada na natjecanjima Viotti ( 2007.) i Maria Canals u Barceloni (2008.) te bila laureat natjecanja Busoni u Bolzanu.
U Hrvatskoj je nagrađivana nagradama ‘Milka Trnina’ Hrvatskoga društva glazbenih umjetnika, državnom nagradom ‘Vladimir Nazor’ za izvedbe Brahmsova Prvoga koncerta i Kelemenova koncerta, ‘Orlandom’ za nastup na Dubrovačkim ljetnim igrama, Juditom za izvedbu koncerta Dore Pejačević na Splitskom ljetu a 2009. odlikovana je Redom Hrvatskog pletera za postignuća u glazbi.
Posljednjih je nekoliko sezona Martina suradjivala uz orkestre kao sto su The Cleveland Orchestra, Sand Diego Symphony, The Florida Orchestra, Strasbourg Philharmonic, Barcelona Symphony, Bilbao Symphony, Deutsche Radio Philharmonie, Staatskapelle Weimar, Staatskapelle Halle, Bremen Philharmonic, Lübeck Philharmonic, Robert – Schumann Philharmonie Chemnitz, Slovenska Filharmonija, Japan Century Symphony orchestra, Israel Chamber Orchestrra kao i Orchestra Simfonica La Verdi u Milanu. Takodjer, nastupala je na znamenitim pozornicama dvorana kao sto su Concertgebouw Amsterdam, Konzerthaus Berlin, l’Auditori and Palau de la Música Catalana/ Barcelona, Zankel Hall u Carnegie Hall-u/ New York, Boston/ Jordan Hall, Teatro San Carlo, Sala Verdi, Salle Gaveau, Musikverein i Konzerthaus u Becu, NDR dvorana/ Hannover, Residenz in Munich, Auditorio Nacional – Madrid, te Ravinia Festival u Chicagu.
Takodjer, zadnjih je sezona nastupala uz renomirane dirigente kao sto su JoAnn Falletta, Stanislav Kochanovsky, Alexander Shelley, Hans Graf,Ivan Repusic, Julian Kovatchev, Markus Poschner, Marcus Bosch, Josep Caballe-Domenech, Paul Goodwin, Carlos Miguel Prieto i Stefan Sanderling. Svoju ljubav prema komornom muziciranju redovita izrazava u nastupima i suradnjama s umjetnicima kao sto su Szymanowski Quartet, Ensemble Berlin, Dmitry Sinkovsky, Radovan Vlatkovic, Felix Klieser, Andrej Bielow, Julian Steckel, Monika Leskovar te Eckart Runge.
Rođena je u glazbeničkoj obitelji, počela je učiti glasovir s pet godina, a već u šestoj prvi put javno nastupa. Glazbenu je naobrazbu stekla na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i na bečkom Konzervatoriju, a potom ju završila u renomiranoj klasi za soliste u Hannoveru. Pohađala je i majstorske tečajeve na prestižnoj Klavirskoj akademiji na jezeru Como u Italiji.
Martinin široki repertoar obuhvaća literaturu od Bacha do Beria te preko trideset klavirskih koncerata. Kao osoba koja voli prirodu i u njoj je istinski sretna, oduševljava se glazbom koja evocira zvukove prirode i folklorne melodije – primjerice Bartókova suita Na otvorenome, Six Encores od Beria (Wasserklavier, Erdenklavier, Feuerklavier i Luftklavier) te Ravelova Une barque sur l’océan spadaju među njezina najdraža djela. Istovremeno je privlači komorno muziciranje ali i tehnički i intelektualno zahtjevna i komplicirana djela kao što su Beethovenova Hammerklavier Sonata i Bartókov Klavirski koncert br. 2.
U sezoni 21-22 niže nastupe uz Kansas City Symphony koji ravna Michael Francis, uz Norddeutsche Philharmonie Rostock koje vodi Marcus Bosch, uz Simfonijski orkestar HRT-a kojim je ravnao Pascal Rophe, uz Bilbao Symphony koji vodi Guenther Neuhold, uz Simfonijski Orkestar Liechtensteina kojim je ravnao Sebastian Lan – Lessing, uz Pro Musica Chamber Orchestra pod vodstvom Davida Danzmayra, umjetničku rezidenciju u Hrvatskom Domu u Splitu te seriju solističkih i komornih recitala. Koncertna sezona 22- 23 uključuju pozive na Mito Festival u Milanu, Teatro La Fenice u Veneciji, na Schleßwig Holstein Musikfestival, suradnje sa Robert Schumann Philharmonie u Chemnitzu, Simfonijski Orkestar RTV Slovenije u Ljubljani, Državni Filharmonijski orkestar grada Mainza te debut u velikoj dvorani Elbphilharmonie u Hamburgu uz Drzavni Orkestar iz Hamburga u izvedbi 1. klavirskog koncerta D.Šostakoviča.
Sezona 24- 25 donosi joj nastupe s orkestrima poput Staatskapelle Weimar, Orquestra Sinfonica da casa da Musica Porto, Orquesta de Valencia, Cape Cod Symphony, Panonska Filharmonija, Asheville symphony te Norddeutsche Philharmonie Rostock te recitale i komorne suradnje u Hrvatskoj, Njemačkoj, Estoniji, Liechtensteinu, Španjolskoj te Sjedinjenim Američkim Drzavama. Njezin posljednji nosač zvuka s djelima Franza Liszta izašao je u siječnju 2020. u izdanju ‘Hänssler Classic’.
Martina tečno govori 7 jezika. Na svoju sreću, kao aktivni izvođač, voli putovati.
Guy Braunstein
„Uvijek ostajem ono što jesam. Samo glazba određuje moje značenje.“ (Guy Braunstein) Jedinstvena kombinacija virtuoznosti, suzdržanosti i kreativnosti – to je ono za što se zalaže violinist, dirigent i skladatelj Guy Braunstein. Poput rijetkih drugih, on ne samo da zna uvjeriti publiku svojom glazbom, već ih i izazvati: bilo zahtjevnim programima, sofisticiranim interpretacijama ili vlastitim djelima i aranžmanima – Guy Braunstein nastoji iznenaditi i reinventirati. I premda se lako može svrstati u „tradicionalnu liniju velikih židovskih violinista kao što su Mischa Elman i Isaac Stern“ (Telegraph), za njega glazba živi ne samo od svoje povijesti, već kroz neprestano obnavljanje, ažuriranje i neočekivane preokrete.
Bilo kao slavljen solist koji s lakoćom svladava standardni repertoar od Bacha do Šostakoviča, ili kao izvrsni partner u komornoj glazbi u različitim formacijama: Guy Braunstein gost je u najvažnijim svjetskim glazbenim centrima i na festivalima. Nastupao je s uglednim orkestrima kao što su Orkestar Tonhalle iz Züricha, Bostonski simfonijski orkestar, Filharmonijski orkestar iz Londona i Berlinska filharmonija. Njegovi glazbeni partneri uključuju Andráse Schiffa, Zubina Mehtu, Maurizija Pollinija, Vladimira Fedoseyeva, Yefima Bronfmana, Daniela Barenboima, Simona Rattlea, Marthu Argerich, Mitsuko Uchidu, Christopha von Dohnányija, Langa Langa, Emmanuela Axa, Andrisa Nelsonsa i Semyona Bychkova. Guy Braunstein također je prisutan na međunarodnoj koncertnoj pozornici kao dirigent: bio je dirigent i rezidentni umjetnik s Hamburškim simfonijskim orkestrom i Trondheimskom simfonijskim orkestrom te surađuje s orkestrima kao što su Helsinška, Roterdamska i Izraelska filharmonija te Queenslandska simfonija.
Vrhunac sezone 2023/24. uključuje koncerte s Bostonskim filharmonijskim orkestrom, Festivalskim orkestrom iz Budimpešte, Helsingborskim simfonijskim orkestrom, Praškim komornim solistima i Kopenhagenškim filharmonijskim orkestrom, u kojima će Guy Braunstein nastupiti kao solist i dirigent. Programi uključuju njegova vlastita djela kao što su „Die Nacht wird immer verklärter“ i Rusalka Rhapsody te violinske koncerte Elgara, Deliusa i Haydna.
Najveća strast Guya Braunsteina, koja oblikuje njegov identitet, je aranžiranje i skladanje: u romantičnoj tradiciji Paganinija i Liszta, briljantno transkribira glazbena remek-djela za svoj ili druge instrumente i instrumentacije te predstavlja opere, komornu glazbu ili čak pjesme u potpuno novom obliku. Osim ulomaka iz Čajkovskijevog „Evgenija Onjegina“ i „Labuđeg jezera“, također je aranžirao Puccinijeve arije i Dvořákovu operu „Rusalka“. Godine 2023. „Die Nacht wird immer verklärter“, aranžman Schönbergova gudačkog seksteta „Verklärte Nacht“, premijerno je izveden s Rundfunk-Sinfonieorchester Berlin. Violinist posebno voli pjesme Beatlesa: osim Šest varijacija na „Blackbird“ i aranžmana „A hard day’s night“ i „Something“, Guy Braunstein je također napisao „Abbey Road Concerto“, vrlo virtuoznu verziju Beatlesovog albuma „Abbey Road“ za solo violinu i orkestar.
