Mirella Hagen
Njemačka sopranistica Mirella Hagen započela je svoju kazališnu karijeru u Staatsoperi Stuttgart, gdje je surađivala s dirigentima poput Manfreda Honecka i Marca Soustrota, pjevajući uloge Ännchen (Strijelac vilenjak), Anne Kennedy (Maria Stuarda) i Cvjetnih djevojaka (Parsifal).
Nakon godina iskustva u ansamblima kazališta u Regensburgu, Opere Vlaanderen, opere u Dortmundu i Staatstheater Braunschweig (gdje je pjevala uloge Gretel, Valencienne, Pamine, Gilde, Norine i Elize Doolittle), započela je karijeru slobodne umjetnice.
U recentnim sezonama Mirella je nastupala u kazalištima Theater an der Wien (Helena, Morgana, Waldvogel, Woglinde), Semperoper Dresden (Pamina, Gretel), Bayerische Staatsoper (Waldvogel), Staatsoper Stuttgart (Pamina), Grand Théâtre Genève (Waldvogel), Opéra National de Lyon (Ciboletta), Landestheater Detmold (Susanna), Komische Oper Berlin (Širin) i Oper Graz (Hanne – Godišnja doba). S Kirillom Petrenkom nastupala je na festivalu u Bayreutheru u ciklusu Prsten Nibelunga u režiji Franka Castorfa, pjevajući uloge Woglinde i Waldvogela svake godine od tri uzastopne sezone od 2013. Debitirala je u Elbphilharmoniji ubrzo nakon njezinog otvaranja u Rajninom zlatu (Woglinde) pod ravnanjem Mareka Janowskog i Simfonijskog orkestra NDR. Sa Sir Simonom Rattleom tumačila je ulogu Woglinde u Rajninom zlatu sa Simfonijskim orkestrom Bavarskog radija. Snimka je objavljena na BR Klassiku.
Intenzivno je surađivala s dirigentom Helmuthom Rillingom, pjevajući razne Bachove kantate i Exsultate, Jubilate u Seulu (Koreja) i Milanu (Italija) te Mozartovu Misu u c-molu. S Renéom Jacobsom radila je na djelima poput Falstaffa (Salieri), Povratak Odiseja u domovinu (Monteverdi), Figarova pira (Mozart) i Orfeja (Telemann).
Surađivala je s orkestrima kao što su Budimpeštanski festivalski orkestar, Simfonijski orkestar SWR, Simfonijski orkestar Bavarskog radija, Barokni orkestar Freiburg, Akademija za staru glazbu Berlin, Međunarodna Bachova akademija Stuttgart, Concentus Musicus Wien i belgijski B’Rock.
Koncertno je nastupala na najprestižnijim glazbenim pozornicama poput Concertgebouwa Amsterdam, Bečkog Konzerthausа, Elbphilharmonije Hamburg, Gasteiga München, Kölnske filharmonije, Baden-Badena, Liceu u Barceloni, Bozara u Bruxellesu, Konzerthausа u Berlinu, Tonhallea u Zürichu, Seulskog umjetničkog centra, Teatra Olimpico u Vicenzi i dr. Surađuje s najboljim dirigentima na svijetu, uključujući Ivána Fischera, Kirilla Petrenkа, Sir Simona Rattlea, Renéa Jacobsa i Antonella Manacordu.
Tijekom pandemije bila je pozvana pjevati na koncertima koje je emitirao Deutschlandradio Kultur te je snimila razna djela, poput Talijanske pjesmarice Huga Wolfa.
Guy Braunstein
„Uvijek ostajem ono što jesam. Samo glazba određuje moje značenje.“ (Guy Braunstein) Jedinstvena kombinacija virtuoznosti, suzdržanosti i kreativnosti – to je ono za što se zalaže violinist, dirigent i skladatelj Guy Braunstein. Poput rijetkih drugih, on ne samo da zna uvjeriti publiku svojom glazbom, već ih i izazvati: bilo zahtjevnim programima, sofisticiranim interpretacijama ili vlastitim djelima i aranžmanima – Guy Braunstein nastoji iznenaditi i reinventirati. I premda se lako može svrstati u „tradicionalnu liniju velikih židovskih violinista kao što su Mischa Elman i Isaac Stern“ (Telegraph), za njega glazba živi ne samo od svoje povijesti, već kroz neprestano obnavljanje, ažuriranje i neočekivane preokrete.
Bilo kao slavljen solist koji s lakoćom svladava standardni repertoar od Bacha do Šostakoviča, ili kao izvrsni partner u komornoj glazbi u različitim formacijama: Guy Braunstein gost je u najvažnijim svjetskim glazbenim centrima i na festivalima. Nastupao je s uglednim orkestrima kao što su Orkestar Tonhalle iz Züricha, Bostonski simfonijski orkestar, Filharmonijski orkestar iz Londona i Berlinska filharmonija. Njegovi glazbeni partneri uključuju Andráse Schiffa, Zubina Mehtu, Maurizija Pollinija, Vladimira Fedoseyeva, Yefima Bronfmana, Daniela Barenboima, Simona Rattlea, Marthu Argerich, Mitsuko Uchidu, Christopha von Dohnányija, Langa Langa, Emmanuela Axa, Andrisa Nelsonsa i Semyona Bychkova. Guy Braunstein također je prisutan na međunarodnoj koncertnoj pozornici kao dirigent: bio je dirigent i rezidentni umjetnik s Hamburškim simfonijskim orkestrom i Trondheimskom simfonijskim orkestrom te surađuje s orkestrima kao što su Helsinška, Roterdamska i Izraelska filharmonija te Queenslandska simfonija.
Vrhunac sezone 2023/24. uključuje koncerte s Bostonskim filharmonijskim orkestrom, Festivalskim orkestrom iz Budimpešte, Helsingborskim simfonijskim orkestrom, Praškim komornim solistima i Kopenhagenškim filharmonijskim orkestrom, u kojima će Guy Braunstein nastupiti kao solist i dirigent. Programi uključuju njegova vlastita djela kao što su „Die Nacht wird immer verklärter“ i Rusalka Rhapsody te violinske koncerte Elgara, Deliusa i Haydna.
Najveća strast Guya Braunsteina, koja oblikuje njegov identitet, je aranžiranje i skladanje: u romantičnoj tradiciji Paganinija i Liszta, briljantno transkribira glazbena remek-djela za svoj ili druge instrumente i instrumentacije te predstavlja opere, komornu glazbu ili čak pjesme u potpuno novom obliku. Osim ulomaka iz Čajkovskijevog „Evgenija Onjegina“ i „Labuđeg jezera“, također je aranžirao Puccinijeve arije i Dvořákovu operu „Rusalka“. Godine 2023. „Die Nacht wird immer verklärter“, aranžman Schönbergova gudačkog seksteta „Verklärte Nacht“, premijerno je izveden s Rundfunk-Sinfonieorchester Berlin. Violinist posebno voli pjesme Beatlesa: osim Šest varijacija na „Blackbird“ i aranžmana „A hard day’s night“ i „Something“, Guy Braunstein je također napisao „Abbey Road Concerto“, vrlo virtuoznu verziju Beatlesovog albuma „Abbey Road“ za solo violinu i orkestar.
